Share
Embed
"Najčešće zarazne bolesti kod školske dece" dr med., specijalista epidemiologije
seminar "Zdrava škola" održan 29.11.2013. godine
Nenad
November 30, 2013
Transcript
23 slides
-
Najčešće zarazne bolesti kod školske dece jesu Akutne Respiratorne
Infekcije (ARI) Uzrok su odsustvovanja iz škole u 60-80% slučajeva Najčešće su blagog kliničkog toka, mada mogu poprimiti i ozbiljan tok Crevne zarazne bolesti se nalaze na drugom mestu po učestalosti među školskom decom Najčešće se javljaju u pojedinačnom obliku, mada nisu retke ni epidemije (naročito u zatvorenim kolektivima sa zajedničkom ishranom) -
1. Akutni faringitis i tonzilitis - J02/03 2. Influenza (grip)
- J10/11 3. Pneumonia (virusna i bakterijska) – J12-18 4. Akutni bronhitis – J20 Osipne groznice: 1. Šarlah (Scarlatina) 2. Varicela (Varicella) 3. Male boginje (Morbilli) 4. Rubela (Rubella) 5. Erythema infectiosum – Parvovirus B19 6. Trodnevna groznica (Exanthema subitum) - HHV 6 7. Variola -
1. Bakterije - Streptococcus beta haemolythicus A i B, -
Streptococcus pneumoniae - Naisseria meningitidis - Haemophylus influenzae B - Bordetella pertussis 2. Virusi - Influenza virus - Virus parotitisa (Mumps) - Parainfluenza virus - Epstein-Barrov virus - Adenovirusi - Enterovirusi ( Coxsackie A-9, - Rhinovirusi, Coronavirusi B-4,B-5,ECHO 9,19,20 ) - Respiratorni sincicijalni virus (RSV) - Virus morbilla, Rubellavirus -
Prema izveštajima predškolskih i školskih dispanzera za 2012.godinu, koji svakodnevno
dostavljaju svoje izveštaje ZJZ “Timok”, najčešće Akutne respiratorne infekcije (ARI) su: 1. Akutni faringitis i tonzilitis – 90% 2. Akutni bronhitis – 8,9% 3. Influenza – 1% 4. Pneumonia – 0,1% -
Sluzokoža respiratornog trakta Predilekciona mesta: - nazofarinks (meningokok)
- konjuktive (morbili, pertusis) - usna duplja, bukofarinks (streptokok) - koža (infekcija kože i rane-streptokok) ZARAZNOST – najveća u kataralnom stadijumu - period maksimalnog razmnožavanja agensa IZVOR INFEKCIJE – sekret disajnih puteva obolelih osoba ili kliconoša -
Kapljični put Vazduh (Welsovi nukleusi, prašina) Kontakt
- direktni (poljubac) - indirektni (sveže kontaminirani predmeti) Hrana (mleko) - šarlah -
- najveći epidemiološki značaj - najefikasniji put prenošenja ( oko
500 puta efikasniji od kontakta prljavim rukama) * Fligeove kapi se izbacuju u toku kijanja, kašljanja, glasnog govora, pevanja i smejanja * veličine su 100 mikrona do 1 mm * domet im je 1,5-2m, kratko se održavaju u vazduhu jer su teške i lako padaju; lakše kapi imaju veći domet -
* Welsovi nukleusi nastaju isparavanjem vode iz Fligeovih kapi -
to je indirektni put prenosa jer ne zahteva prisustvo rezervoara - ostaju satima u vazduhu -čest su put prenosa u bolničkim uslovima * Prašina (sasušeni sekret)- najmanje efikasan i svojstven samo najotpornijim prouzrokovačima -
Opšta i jednaka u svim uzrastima češće je
oboljevanje dece od ARI koje ostavljaju dugotrajni imunitet, zato što su odrasli već oboleli ili su vakcinisani DISPOZICIJA sklonost ka respitornim infekcijama je daleko veća u odnosu na crevne zarazne bolesti, pre svega zbog lakoće širenja i male infektivne doze IMUNITET a. Kratkotrajan, tipski specifičan (rhinovirusi, adenovirusi, streptokok, grip ) b. Dugotrajan, trajan (osipne groznice, parotitis) c. Tiha imunizacija (epidemijski meningitis) – najveći broj obolelih ima asimptomatsku infekciju i tako se imunizuje -
OPŠTE MERE PREVENCIJE - nisu mnogo efikasne!!! 1. Prema
rezervoarima - teško se otkrivaju kliconoše, obično slučajno pri sistematskim pregledima ( šarlah) 2. Prema putevima prenošenja - često provetravanje prostorija za vreme odmora - zabrana odlaska bolesne dece u školu ili vrtić - vlažno čišćenje i dezinfekcija prostorija - izbegavanje ljubljenja sa inficiranom osobom - pranje posuđa, pribora za jelo, igračaka (značajno za vrtiće) - upotreba papirnatih maramica prilikom kijanja (pokrivanje usta i nosa maramicom) - kijanje u pregib lakta, a ne u dlan - pranje ruku vodom i sapunom posle kijanja i kašljanja, pre obroka - smeštaj “glava-noge” u vrtićima -
3. Prema ulaznom mestu - maske (višeslojne, prekrivaju usta i
nos, koriste se do 3h, nakon upotrebe se bacaju, nikada se upotrebljene ne koriste ponovo) - zaštitne naočare 4. Prema dispoziciji - ishrana bogata vitaminima - boravak u suvim prostorijama - pravilan režim rada i odmora -
SPECIFIČNE MERE PREVENCIJE - daleko efikasnije!!! Vakcinacija - BCG
( TBC) - DTP (diferija i pertusis) - MMR (morbili,parotitis,rubela) - Vaxigrip (grip) - ActHib ( haemophylus influenzae) - Pneumo 23 (peumokok) -
Nalaze se na drugom mestu po učestalosti među školskom
decom Nazivaju se još i “bolesti prljavih ruku” Najčešće bolesti iz ove grupe su: 1. Infectio intestinalis bacterialis non specificata (A 04.9) 2. Diarrhoea et gastroenteritis causa infectionis suspecta (A 09) 3. Salmonellosis (A 02) 4. Intoxicatio alimentaris bacterialis non spec. (A 05.9) 5. Hepatitis A (B 15.9) -
1. Bakterije - Salmonellae, Shigellae, Campylobacter jejuni, E.coli 2. Virusi
- Hepatitis A virus - Rotavirus, Norovirusi 3. Toksini - Stafilokokni toksin (Staphylococcus aureus) -
Sluzokoža digestivnog trakta OSETLJIVOST opšta, manje izražena u
odnosu na respiratorne zarazne bolesti SEZONA letnji period i rana jesen 1. povoljne temperature za razvoj mikroorganizama 2. veća količina voća i povrća se jede, a koja se često ne opere adekvatno 3. često se jede van kuće – nemogućnost pranja ruku 4. više se znojimo, manje HCL u želucu koja služi kao barijera -
Kontakt 1. direktan kontakt – prljavim rukama se obolela
osoba ili kliconoša rukuje sa drugom osobom 2. indirektan kontakt – prljavim rukama se zagade predmeti iz okoline obolelog (kvake nužnika, pribor za jelo) Hrana (šigeloza, salmoneloza, hepatitis A) Voda (kolera, trbušni tifus, hepatitis A) Vektori – muve (bacilarna dizenterija) -
OPŠTE MERE PREVENCIJE - imaju najveći značaj 1. otkrivanje
rezervoara zaraze tj. kliconoša u humanoj populaciji, lečenje i udaljavanje sa radnih mesta ako rade u proizvodnji hrane 2. redovno i pravilno pranje ruku vodom i tečnim sapunom, a nakon toga brisanje ruku papirnatim ubrusima 3. obezbeđivanje higijenski ispravne vode za piće 4. obezbeđivanje higijenskih uslova za čuvanje, transport i obradu namirnica – 10 zlatnih pravila SZO za pripremu bezbedne hrane 5. izgradnja kanalizacione mreže 6. adekvatna dispozicija otpadnih materija 7. efikasno suzbijanje muva, stavljanje mreža na prozorima -
10 zlatnih pravila SZO za pripremu bezbedne hrane: 1. Bezbedan
postupak obrade hrane – skratiti vreme pripremanje hrane na <4 h 2. Brižljivo i temeljno kuvanje hrane – minimum 70°C, uz mešanje 3. Pripremljenu hranu odmah jesti ili čuvati na temperturi <5C ili >60°C 4. Termičku obrađenu hranu ne čuvati duže od 2 h na sobnoj temperaturi 5. Ne držati hranu dugo u frižideru, temeljno podgrejati kuvanu hranu 6. Sprečiti mešanje sirove i termički obrađene namirnice – ne koristiti isti pribor za sečenje sirove i termički obrađene hrane (nož, daske) 7. Često pranje ruku pre, u toku i posle pripremanja hrane, posle toaleta 8. Besprekorna čistoća radnih površina i kuhinjskog pribora 9. Zaštita hrane od pristupa insekata, glodara 10. Korišćenje higijenski ispravne vode za piće, pripremanje hrane, pranje sudova, pribora -
SPECIFIČNE MERE PREVENCIJE - imaju manji značaj Vakcinacija
Trbušni tifus (Typhim Vi) – u upotrebi Hepatitis A – u upotrebi, retko se koristi Kolera – u upotrebi, ograničena efikasnost, kratko traje Poliomijelitis – u upotrebi (obavezna vakcina) Šigeloza (živa peroralna i polisaharidna vakcina) - u fazi razvoja Botulizam – u fazi ispitivanja -
Učestalost zaraznih bolesti među školskom decom se može smanjiti
uz adekvatnu edukaciju o putevima prenosa i merama prevencije najčešćih zaraznih bolesti svih relevantnih činilaca koji su odgovorni za njihovo zdravlje, a to su sama deca, njihovi roditelji, nastavnici i zdravstveni radnici